Sorry, no posts matched your criteria.
Image Alt
 • Pitali smo stručnjake  • Bolest našeg doba: Dr. Anes Talović pojašnjava šta uzrokuje “tehnološki vrat” i kako ga izbjeći

Bolest našeg doba: Dr. Anes Talović pojašnjava šta uzrokuje “tehnološki vrat” i kako ga izbjeći

Ljudi u prosjeku provode deset sati dnevno ispred pametnih telefona, kompjutera, tableta i sl. Njihova upotreba naročito je bila izražena tokom pandemije, kada su mnogi i svoje kancelarije premjestili u vlastiti dom. Gotovo je nemoguće svakodnevno provoditi toliko sati u kućnom officeu, bez odgovarajuće kancelarijske opreme, a ne suočiti se sa zdravstvenim problemom poznatim kao “tehnološki vrat”, koji dovodi do drugih tegobe kao što su glavobolja, bolovi u  ramenima, leđima, pa čak i vilici. „Tehnološki vrat“ nažalost je realnost, i pitanje je kako ga izbjeći.

O ovoj temi smo razgovarali sa dr. Anesom Talovićem, sportskim manuelnim terapeutom, koji nam je detaljno pojasnio problem „tehnološkog vrata“, način na koji ga možemo prevenirati ili barem ublažiti, te na koji način nam u tome može pomoći manualna terapija. Dr. Talović također savjetuje i kako opremiti radni prostor, te na koji način pravilno držati tijelo u kancelarijskim uslovima.

„Vrat je relativno osjetljivo područje, savršeno je dizajniran da strukturalno podržava glavu i drži je uspravno, ali kada provodimo dug period držeći glavu pod uglom od 45 stepeni to područje ćemo izložiti nevjerovatnom količinom stresa. Ova bolest se obično naziva “tehnološki vrat”, a izbjeći se može promjenom nekoliko životnih navika“, kaže nam na početku razgovora.

Dr.Talović:Manualna terapija jedan od načina liječenja i ublažavanja “tehnološkog vrata”

Do kojih sve tegoba dovodi nepravilno držanje vrata?

Bol u vratu, vratobolja, ukočen i bolan vrat sinonimi su za jednu od učestalijih boljki u ordinaciji porodične medicine, a i u ordinacijama različitih specijalista. Većina uzroka boli u vratu je bezopasna, rekli bismo bezazlena. Bol u vratnoj kičmi je uglavnom dugotrajna tegoba koja u tretmanu iziskuje dosta upornosti i strpljenja.

Mišići uz vratni dio kičmenog stuba mogu se istegnuti zbog lošeg držanja, bilo da ste se udubili u rad za kompjuterom ili se naginjete nad radnim stolom u kućnoj radionici. Ako vratobolju ne tretiramo, nakon izvjesnog vremena će se duž vrata pojaviti bolne “kvrge” u mišićima (trigger points ili tzv. miogeloze) i razviti miofascijalni sindrom.

Najčešći uzrok je sjedenje, zbog računara ili nekih drugih sjedećih poslova, primjerice dugotrajne vožnje. Isto tako, radnici u poljoprivredi zbog položaja tijela tokom rada su više izloženi riziku pojave bola u vratnoj kičmi. Osteoartritis je također vrlo čest uzročnik ovih bolova.

Međutim, postoje i puno ozbiljnija stanja koja uzrokuju bol u vratnoj kičmi kao što su visoki tlak, povišenje intrakranijalnog tlaka (tlaka unutar lubanje), infekcije (meningitis, encefalitis), ozljede… Te vrste boli uglavnom naglo nastaju, praćene su i drugim simptomima (glavobolja, povišena tjelesna temperatura, povraćanje) te širenjem bolova u obje ili jednu ruku. Tada je potrebno javiti se čim prije liječniku. Vrlo je čest i tortikolis (iznenadna bol vratnih mišića koja dovodi do iskrivljenosti vrata i gotovo potpune nemogućnosti pokretanja vrata).

Foto credit:Pexels

Koliko smo svjesni činjenice da je naš vrat komplicirano područje, odnosno da u tom predjelu imamo relativno tanku kožu i jak sloj mišića, te da je važno na koji način ih na dnevnoj osnovi opterećujemo?

U svakodnevnom životu vrlo malo smo svjesni i vrlo malo vodimo računa o povezanosti tijela i uma. Za početak važno je pravilno držati glavu i vrat, jer najčešći uzroci boli su loša postura i nepravilno držanje. Glava treba biti u centralnom položaju prema kičmi, a ne visjeti prema dolje i naprijed. Vrat je najgibljiviji dio kičmenog stuba, u kojem su dopuštene kretnje u svim smjerovima; glavu možemo okretati, nagnuti je u stranu, prema naprijed i natrag. Funkcijski, vrat podupire i našu “tešku” glavu. Zbog bolje gibljivosti u vratu, vrat u uspravnom položaju drže mišići, a ne koštani dio kičnenog stuba kao što je u križima. S vremenom, ako ne vježbamo, slabe mišići koji drže vrat i glavu u uspravnom položaju. Pod utjecajem snažnije sile teže, kojoj se oslabljeni mišići vrata ne mogu oduprijeti, prevagne nagnuti položaj glave prema dolje i naprijed. Kod centralnog položaja sila teže radi za nas jer je usmjerena prema dolje i zato trošimo manje energije za rad mišića vrata.U svakodnevnoj rutini, to bi značilo praviti češće pauze tokom višesatnog rada za računarom ili duže vožnje automobilom, nastojati držati glavu centralno i ne stiskati zube, čime dodatno preopterećujemo mišiće vrata. Na radnome mjestu ergonomski treba prilagoditi odnos radnog stola, stolca i računara: zaslon računara postavlja se u nivou očiju, tako da je pogled usmjeren ravno; koljena trebaju biti opuštena pod pravim kutom i položena malo niže od nivoa kukova; stopala ne smiju visjeti sa stolca, nego dodirivati podlogu; poželjno je koristiti i rukohvate na stolcima.

Nadalje, kancelarijski posao zahtijeva redovno  razgibavanje glave, vrata i ramena. Stoga je poželjno višekratno izvoditi jednostavne kružne pokrete ramenima, spuštanje i dizanje ramena, približavanje lopatica i naginjanje glave ustranu i naprijed. Snaženjem mišića ramenog obruča postižemo stabilnu potporu za pravilno držanje glave i vrata.Prilikom razgovaranja mobitelom, treba izbjegavati pridržavanje mobitela postranično glavom i ramenom. Ako se često služimo mobitelom, i još pri tome vozimo, slušalice su nužne.Obratite pažnju i na način spavanja. Ispravna visina jastuka i tvrdoća madraca podjednako su važni kao i položaj prilikom spavanja. Spavanjem na trbuhu glava i vrat se zabacuju prema natrag, čime se mišići vrata tokom spavanja dodatno opterećuju, umjesto da se odmaraju u neutralnom položaju kičnenog stuba. To ćete postići odabirom jastuka i madraca koji prate prirodno zakrivljenje kičmenog stuba.

Šta savjetujete, na koji način da ljudi prave razliku između privatnog i poslovnog života, to jeste, kakve rizike nosi praksa da odmah pri ustajanju iz kreveta sjedamo za računar i radimo bez pauze, ili sa vrlo kratkim pauzama?

Bol u vratu ne bira dob niti spol. Moderan način života uzima danak kod sve većeg broja ljudi koji sate i dane provode pred računarima i drugim ekranima, bilo iz profesionalnih ili privatnih potreba života. Na taj način pojedinac potiče i održava takozvani sjedilački način života. Važno je znati da sjedenje stavlja dodatan teret na kičmu i pritišće njene diskove.Među najčešćim posljedicama dugotrajnog sjedenja su bolovi u leđima i vratu. Tipični pokreti vezani za kancelarijski posao ili život sa digitalnom tehnologijom  kao što su prinošenje telefona uhu, držanje slušalice između ramena i uha te naginjanje prema naprijed tokom rada na računaru naprežu vratne kralješke što uzrokuje zatezanje u vratu, bolove u ramenima i leđima.

Međutim bol u leđima i vratu jedan je od zdravstvenih rizika, sjedalačkog načina života, rada bez pauze ali nije najveći. Veća opasnost prijeti unutarnjim organima. Produženo sjedenje, što uključjue sjedenje za kompjuterom povezano je s povišenim tlakom, porastom holesterola i srčanim bolestima. Zbog takvog životnog stila gušterača može proizvoditi previše inzulina, što ponekad vodi do dijabetesa. Važno je da znamo da je potrebno praviti pauze svakih sat vremena ako smo zbog obaveza prisiljeni sjediti šest ili više sati dnevno. Istraživanja su pokazala da prekidanjem sjedenja svakog sata s dvije minute koračanja ili istezanja, možete osvježiti mozak te popraviti vrijednosti holesterola, krvnog pritiska i šećera u krvi.

Foto credit:Pexels

Na koji  način je najbolje čuvati zdravlje kičmenog stuba, odnosno vrata i okolnih mišića?

Potrebno je obratiti pažnju na razvijanje sljedećih navika:

PRAVILNO DRŽANJE TIJELA Osnov očuvanja zdravlja kičmenog stuba. Ima uticaj na pokretanje svih ostalih dijelova tijela i na pravilno disanje. Pravilno držanje tijela je uspravan, udoban položaj u kojem su glava, trup i noge uravnoteženo jedno iznad drugog u opuštenoj, ali ravnoj liniji. Neophodno je pravilno držati tijelo kod hodanja, stajanja, sjedenja i u ležećem položaju.

PRAVILNO DISANJE Snaži mišiće potrebne za pravilno držanje tijela, smanjuje napetost mišića i stres. Vježbe Mindfullnesa je važno uvrstiti u svakodnevnicu.

PRAVILAN IZBOR OBUĆE Obuća sa čvrstim i elastičnim potplatima smanjuje opterećenje kičnenog stuba kod oslanjanja stopala o podlogu. Preporučuje se potpetica u visini 3 do 5 cm. ORTOPEDSKE ULOŠKE potrebno je nositi kada to preporuči liječnik. VISOKE POTPETICE nije preporučeno nositi duže vrijeme jer povećavaju opterećenje na stopala, zdjelicu i kralježnicu, dovode do pognutog položaja i gubitka ravnoteže.

PREFERIRATI ZDRAVU PREHRANU Hrana treba biti raznolika i količinski prilagođena potrebama tijela jer održava zdravlje mišića i kostiju. Povećana tjelesna težina opterećuje kralježnicu i zglobove zbog čega je važno reducirati količinu hrane kod pretilosti. Svakodnevno uzimati svježe voće i povrće, grahorice, meso, ribu, nemasne mliječne proizvode i kruh od integralnog brašna. Bjelančevine su potrebne za snagu mišića, a vitamin D i kalcij za čvrstoću kostiju.

UZIMANJE TEKUĆINE TOKOM CIJELOG DANA Preporučuje se svaka dva sata po jedna čaša vode. Kod većih fizičkih aktivnosti preporučuje se i veća količina tekućine radi sprečavanja oštećenja kičmenog stuba i drugih dijelova tijela.

IZBJEGAVANJE ŠTETNIH ŽIVOTNIH NAVIKA Pušenje, alkohol i kafa u većim količinama štetno djeluju na zdravlje kičmenog stuba, mišića, kostiju i ostalih dijelova tijela.

SPAVANJE U PRAVILNOM POLOŽAJU  Važno je jer rasterećuje i odmara kičmu. Preporučuje se spavanje na leđima sa blago savijenim koljenima ili spavanje na boku. Spavanje na trbuhu ne preporučuje se radi rotacije kičmenog stuba.Ležaj treba imati čvrstu i elastičnu podlogu koja podržava kralježnicu i prilagođava se njenom prirodnom obliku.Jastuk treba podupirati vrat tako da bude u ravnini sa leđima. Veličina jastuka treba odgovarati veličini vrata i ramena.

UVOĐENJE TJELESNE AKTIVNOSTI U SLOBODNO VRIJEME Sportske aktivnosti trebaju biti prilagođene dobi i zdravlju tijela. Prilikom obavljanja svakodnevnih  kućanskih poslova potrebno je voditi računa da se obavljaju u pravilnom položaju tijela, jer na taj način štitimo kičmu i zglobove, a i provodimo tjelovježbu.

UVOĐENJE REDOVNE TJELOVJEŽBE Predstavlja najboljeg čuvara zdravlja kičmenog stuba. Preporučuju se vježbe relaksacije, snaženja mišića i pokretljivosti kičmenog stuba i zglobova. Vježbe je potrebno provoditi 10- 15 minuta svaki dan. Važno je početi ih postupno i polagano, prilagoditi se sposobnostima tijela.Vezano za zdravlje kičmenog stuba i vrata važno je izbjegavati vježbe koje uključuju nagle pokrete tijela prema naprijed i natrag ili iznenadne kružne pokrete kičmenog stuba.Ukoliko se jave bolovi kod vježbanja, tada je potreban pregled ljekara.

Navedne savjete treba primjenjivati u svakodnevnom životu i raditi na njima dok ne postanu zdrava navika i stalni čuvari zdravlja kičmenog stuba.

Koje metode u svojoj praksi predlažete, i provodite, a koje su se pokazale uspješnim kada je o terapijskom djelovanju riječ?

Definitivno, manualnu terapiju (osteopatija, kiropraktika, neuromehanika…), uz potporu iglica (akupunktura, dry needling…), metala (ergon), frekvencija (tecar, indiba, laser…) te balans uma i tijela kroz psihoterapijske metode (kognitivno – bihevioralnu psihoterapiju, mindfulness,NLP…). U širem smislu svakako preporučujem vježbe yoge, pilatesa, funkcionalnog treninga, treninga snage ovisno o individualnim potebama organizma.

Foto credit:Unsplash

Šta je manualna terapija, kako se provodi postupak?

To je postupak kod kojeg se rukama, direktnim kontaktom sa tijelom liječe zglobovi i/ili meka tkiva. Primjenjuje se tačno određena, konkretno usmjerena sila ruku na tijelo u cilju poboljšanja mobilnosti u zglobovima, vezivnom tkivu ili u skeletnim mišićima. Manualna terapija je sistem posebno pasivnih manualnih tehnika i zahvata koje se koriste za uspostavljanje poremećene funkcije zglobova, prvenstveno kičmenog stuba pa i perifernih zglobova, uz neophodnu premanipulativnu dijagnostiku. Manuelni terapeut dijagnosticiraprocjenjuje i tretira meka tkiva i koštane strukture u cilju smanjenja boli, povećanja opsega pokreta, olakšavanja izvođenja pokreta, smanjenja upalnih promjena na mekim strukturama što dovodi do relaksacije, poboljšanja prokrvljenosti i prehrane tkiva, a samim time se poboljšava funkcija tretirane regije. Manualna terapija se može koristiti kao multimodalni pristup lokomotornog sistema u kombinaciji s kineziterapijskim procedurama i proprioceptivnim tehnikama.Principi manualne terapije kojih se pridržavaju manuelni terapeuti su poznavanje anatomije i biomehanike ljudskog tijela, poštivanje kontraindikacije za primjenu manualne terapije i nikada ne izazvati bol.

Koliko minuta (sati) je optimalno da sjedimo za stolom prije nego što napravimo pauzu?

  • Svakih 30 minuta ustati i napraviti pauzu od sjedenja
  • Povremeno u način rada uključiti stajanje. Ako se ne može napustiti prostor može se svakih 30 minuta ustati i dio posla odraditi stojeći.
  • Svakih 30 minuta napraviti pauzu i nekoliko minuta prošetati ili odraditi  neke jednostavne vježbe.
  • Voditi računa da je radna prostorija dobro osvjetljena. Nedostatak svjetla će potaknuti naginjanje prema monitoru i kvariti vid.
  • Svakih 20-ak minuta odmaknuti pogled s tipkovnice i gledajti u neki udaljen objekt, po mogućnosti u zelenilo koje se vidi, kako bi se odmorile oči od napora izazvanog gledanjem u monitor.

Vrlo je važno radni prostor prilagoditi našem tijelu:

STOLAC treba biti čvrst i stabilan, da se može podešavati po visini, isto tako i nasloni za ruke. Naslon stolca treba davati potporu u području donjeg dijela leđa.

STOL treba biti stabilan sa odgovarajućom veličinom radne plohe tako da kut između nadlaktice i podlaktice iznosi 90 stepeni.

RAČUNAR postaviti ispred sebe tako da je gornji rub ekrana u visini očiju. Tastaturu postaviti ispred sebe , miš neka bude pored tastature. Radni pribor postaviti na mjesto s kojeg se može dohvatiti bez istezanja i napora.

Foto credit:Pexels

Razgovarala:Amela Keserović Polić

NAPIŠI KOMENTAR

fifteen − five =