Sorry, no posts matched your criteria.
Image Alt
 • LIFESTYLE  • Zdravlje i wellness  • Zdrava hrana koja to nije: Zašto su etikete na zdravim namirnicama najveća obmana
etiketa zabluda zdrava hrana koja to nije zula digest

Zdrava hrana koja to nije: Zašto su etikete na zdravim namirnicama najveća obmana

Svakodnevno okruženi obmanjujućim etiketama i ponudama „zdrave“ hrane na policama supermarketa, jako je teško uvijek sa sigurnošću znati koja hrana zaista i jeste zdrava. Ako imate između 35 i 50 godina, znajte da izbori koje sada pravite u vezi sa svojim zdravljem su važniji nego ikad. Odluke koje donosite danas, bit će sigurno od pomoći za zdravlje u budućnosti.

U nastavku saznajte da li namirnice koje se smatraju zdravima sadrže potrebne hranjive tvari.

ŠTA SE SMATRA “ZDRAVOM HRANOM”?

Zdrava hrana je ona koja vam daje hranjive tvari potrebne za održavanje dobrobiti tijela i očuvanja energije. Voda, ugljikohidrati, masti, proteini, vitamini i minerali ključni su nutrijenti koji čine zdravu, uravnoteženu prehranu.

ČINJENICE KOJE BISTE TREBALI ZNATI

Samo jedna od 10 odraslih osoba unosi preporučenu dnevnu količinu voća i povrća. Svježa hrana mora imati prednost u odnosu na svaku drugu hranu, zato što samo svježa hrana opskrbljuje naš organizam sa potrebnim hranjivim tvarima. Vrlo je važno imati na umu činjenicu da je novac tamo gdje je prerađena hrana, pa samim time i znati da prehrambena industrija ne ostvaruje toliku dobit na svježim namirnicama. Vođene računicom, velike prehrambene kompanije agresivno su lobirale protiv planova američkog javnog zdravstva da provede kampanju kojom bi se naredilo uklanjanje nezdrave hrane iz škola.

KAKO ČITATI NALJEPNICE NA HRANI

Prema nedavnom Nielsenovom izvještaju, gotovo 60 posto potrošača pogrešno tumači ili im je teško razumjeti nutritivne oznake.

Riječi “bez transmasti”, “sasvim prirodno” ili “sadrži cjelovitu pšenicu” mogu navesti da mislimo kako je određeni proizvod zdrav, čak i kada je njegova nutritivna vrijednost obradom potpuno nestala i vrijedna je nuli. Mnogi pakirani proizvodi su prepuni soli, šećera i zasićenih masti. Drugim riječima, ovakvi navodi na etiketama tjeraju nas da zaboravimo na dodane kalorije.

U nastavku oslonite sa na sljedeće informacije:

Šećer: Žene bi trebale ograničiti unos šećera na 25 g dnevno ili 6 kašičica

Masnoća: Gram masti sadrži 9 kalorija, zato, držite se količine oko 50 g dnevno

Natrij: Žene ne bi trebale konzumirati više od 1500 mg ili 3,8 g soli dnevno

Proteini: Žene koje vježbaju manje od 30 minuta dnevno trebaju jesti oko 46 g proteina dnevno

Vitamini: Prirodni vitamini su idealni, ali dodani vitamini također mogu biti korisni

Kalorije: Prosječna količina za žene je 2.000 dnevno i 1.500 dnevno ukoliko je u procesu mršavljenja.

ŠTA ŽENE TREBAJU JESTI DA OSTANU ZDRAVE?

Plan zdrave prehrane je onaj koji obuhvaća sve hranjive tvari koje su tijelu potrebne na dnevnoj bazi bez ikakvih nenutritivnih dodataka.

Zdrava, uravnotežena prehrana uključuje:

  • Povrće:grah, grašak, škrob i svo povrće tamnozelene, crvene ili narandžaste boje
  • Cijeli plodovi: kvinoja, kukuruz, proso i smeđa riža
  • Ograničeni punomasni mliječni proizvodi
  • Različiti proteini kao što su nemasno meso, jaja, orašasti plodovi, sjemenke i proizvodi od soje
  • Ulja poput maslinovog, lanenog sjemena, repice i avokada

Samo oko jedne četvrtine stanovništva jede preporučene količine voća, povrća, mliječnih proizvoda i ulja, dok više od polovice populacije ispunjava ili prekoračuje potrebnu količinu žitarica i proteina.

Prilikom konzumiranja žitarica preporučuje se jesti samo cjelovite žitarice koje uključuju cijelu jezgru zrna, mekinje i klice. Ako jedete rafinirane žitarice (ili prerađene žitarice), znajte da su iz njih ukljonjeni željezo, dijetalna vlakna i druge ključne hranjive tvari.

Foto credit: Unsplash

JESU LI MASTI ZDRAVE?

DA

Nisu sve masti loše za vas! Možda ste već čuli da avokado ima puno masti, ali njegova masnoća je dobra! Avokado, ulje kanole i orašasti plodovi sadrže mononezasićene ili polinezasićene masti.

Tijelo treba ove dobre masti, jer su njegov izvor energije. Pomažu apsorbirati određene vitamine i minerale, graditi ćelijske membrane, ali su bitne i za zgrušavanje krvi, smanjenje upale i pokretljivost mišića.

NE

Zasićene i trans masti su vrste masti kojih se treba kloniti što je više moguće, zato što je riječ o najgorim vrstama masti koje dolaze procesom hidrogenacije koji učvršćuje zdrava ulja kako bi se spriječilo da se pokvare.

Trans masti su uobičajene u prženoj hrani, čipsu, vrhnju i margarinu.

Hrana koja sadrži zasićene masti uključuje sir, kokosovo ulje, punomasno mlijeko i crveno meso.

Konzumiranje hrane s visokim sadržajem trans masti i zasićenih masti može uzrokovati upalu ili blokadu arterija što može dovesti do hroničnih stanja kao što su dijabetes i bolesti srca, pa čak i moždani udar.

Foto credit: Unsplash

ŠTA JE S UGLJIKOHIDRATIMA, JESU LI ZDRAVI?

DA

Ukoliko se umjereno jedu ugljikohidrati mogu biti zdrav alat koji pomaže tijelu da dobije vrijedne hranjive tvari. Previše bilo koje hrane, međutim, može dovesti do debljanja.

Ugljikohidrati (ili bilo koja hrana) s ograničenom ili minimalnom obradom najzdraviji su izbor. Naprimjer, hljeb od cjelovitih žitarica logično, zdraviji je izbor od rafiniranog bijelog hljeba.

Ostali zdravi ugljikohidrati koji nam mogu pomoći da budemo raspoloženiji, u liniji, i da nam se smanji holesterol su:

Mahunarke (leća, edamame, slanutak, grašak, itd.)

Žitarice (kukuruz, ječam, zob, smeđa riža, itd.)

Povrće (špinat, brokula, gljive, karfiol itd.)

NE

Utvrditi koji su ugljikohidrati dobri ili loši nije uvijek lako. Najlakši način da utvrdite je li hrana obrađena je da postavite sebi pitanje da li se proizvod može naći u prirodi.

Ako ne može, znajte da je obrađena. Čips, kolači, tjestenina, sladoled, itd., ne postoje u prirodi, već su izmijenjeni i rafinirani od cjelovitih žitarica i na kraju su postali oblici šećera i škroba. Još jedan jednostavan način da saznate je dolazi li iz kutije, ako dolazi, odgovor vam se sam nemeće. Zaobilazite ih što češće u prodavnicama.

Foto credit: Unsplash

VITAMINI ZA PREVENTIVNO ZDRAVLJE ŽENA

Vitamini koje uzimate trebaju da uključuju sljedeće hranjive tvari, odnosno sljedeće namirnice trebate uvesti u svakodnevnu ishranu:

Kalcij: Ishrana s većom količinom kalcija može pomoći ženama da smanje rizik od osteoporoze.

Željezo: Sa svakim menstrualnim ciklusom žene gube željezo. Onima koji su u predmenopauzi, preporučeni unos u prehrani je 18 mg željeza na dan.

Omega -3 masne kiseline: Kako žene stare, nivo estrogena im opada, što povećava rizik od razvoja srčanih bolesti. Ove masne kiseline mogu djelovati protuupalno na tijelo.

Najbolji način da unesemo svoju dnevnu dozu vitamina i antioksidanasa je da jedemo hranu koja ih sadrži. Međutim, nakon konsultacija sa liječnikom uvijek možete procijeniti  jesu li i suplementi pravi izbor za vas.

Foto credit: Unsplash

“ZDRAVA HRANA” KOJA JE ZAPRAVO LOŠA ZA NAS I ZAŠTO

Možda ćete se iznenaditi kada saznate da neka “zdrava” hrana uopće nije zdrava.

Kokice iz mikrovalne pećnice

Kokice u pakovanju koje se prave u mikrovalnoj pećnici mogu imati visok nivo hemikalije diacetil, a da ne spominjemo nepotrebni natrij. Držite se staromodnog stila i kokice pravite u šerpi na plati.

Lagani preljev za salatu

Iako na etiketi piše „light“, sastojci na laganom preljevu za salatu još uvijek su prepuni konzervansa, natrija i šećera. Najbolje je umjesto preljeva, salatu začinitti sa ekstra djevičanskim maslinovim uljem ili balzamičnim octom.

Jogurt s okusom, bez masti

U samo jednoj čašici jogurta s okusom, bez masti može biti 15 grama šećera. Zato kao alternativu, ukrasite nemasni grčki jogurt svježim voćem ili medom.

Tjestenina od špinata

Ako tražite način da u ishranu uvedete tjesteninu, tjestenina od špinata to nije. Nakon obrade, u tjestenini od špinata zapravo ostaje malo ili nimalo špinata i gotovo da nema nikakvu nutritivnu vrijednost.

Hrana s niskim udjelom masti / bez masti

Istina je da se masnoća tokom procesa proizvodnje hrane s malo masti smanjuje, međutim, uklanjanjem masnoće također se uklanja i okus hrane. Kako bi se poboljšao okus, hrana s malo masnoće često je prepuna šećera i soli. Stoga posezanje za hranom s malo masnoće nije pametno kao što mislite.

Pšenični hljeb

Zdrav hljeb je napravljen od 100% cjelovite pšenice, te ima najmanje dva grama vlakana po kriški. Ako na hljebu ne piše da je potpuno pšenični, najvjerovatnije je napravljen od bijelog brašna, te sa samo malo pšeničnog, kako bi izgledao kao pšenični.

Proizvodi bez glutena

Oznaka “bez glutena” ne znači automatski da je proizvod zdrav. Umjesto toga, držite se hrane bez glutena kao što je: voće, povrće i smeđa riža.

Zamrznuta večera

Smrznuti obroci sadrže konzervanse i često previše natrija. Izbjegavajte ih.

Pereci

Pereci nemaju nutritivnu vrijednost. Jednom kada ih pojedete, pereci podižu nivo šećera u krvi i u vama bude želju za još.

Čips od povrća

Čips od povrća uopće nije povrće. Zapravo, nakon svih prerada kroz koje je povrće prošlo, gotovo sva njegova nutritivna vrijednost više ne postoji. Ako tražite hrskavi zalogaj, pokušajte ispeći neko od svog omiljenog povrća.

Proteinske pločice

Iako je riječ “protein” uključena u naziv, to ne znači da je hrana tog tipa zdrava. Većinu proteinskih pločica dijeli samo nekoliko kalorija i grama šećera da se kategoriziraju kao slatkiši.

Organska hrana

Organska hrana ne sadrži pesticide, antibiotike i većinu aditiva, ali to ne znači da se organska hrana za pravljenje grickalice ne obrađuje i ne puni s jednakom količinom šećera kao neorganska.

Smoothie

Smoothieji mogu biti izvrstan zdrav doručak. Međutim, oni koji dolaze iz industrije se uopće ne prave onako kako vi pravite Smoothieje u svojoj kuhinji. U njima zna biti umjetno aromatizirani prah, dodatni šećer, pa čak i sladoled. Stoga dvaput razmislite o ispijanju gotovih smoothieja iz trgovine.

Aromatizirano sojino mlijeko

Ne treba ga miješati s običnim sojinim mlijekom koje ima i kalij i proteine, pa čak i nizak holesterol, sojino mlijeko s okusom čokolade i vanilije ima puno šećera i kalorija i djeluje više kao desert nego zdrav međuobrok ili piće da vas zasiti.

Alkohol

Iako ispijanje čaše vina dnevno može smanjiti rizik od moždanog udara i srčanih bolesti, a tekila pomoći u probavi, alkohol zapravo ima oko sedam kalorija po gramu.

Foto credit: Pixabay

UOBIČAJENI TERMINI U NEZDRAVOJ HRANI

Riječi “prerađeno”, “kalorije” i “šećer” trebale bi biti okidači da dobro razmislite o tome koliko je riječ o nezdravoj hrani koja se prezentira kao zdrava.

Smanjenje unosa šećera ne samo da će vam pomoći da održite zdravu tjelesnu težinu, već će smanjiti i rizik od nekih karcinoma, spriječiti povećanje nivoa šećera u krvi (glavni uzročnik promjene energije i raspoloženja), a također može dovesti i do smanjenja simptoma menopauze.

ZAŠTO JE VAŽNO UKLJUČITI LIJEČNIKA U SVOJU PREHRANU I CJELOKUPNO ZDRAVLJE

Razgovor s liječnikom o cjelokupnom zdravlju i dilemama u vezi s prehranom uvijek je dobra ideja. Jako je važno da tražite holistički pristup svome zdravlju, uzimajući u obzir vaše stresne faktore, vaš način života, pa čak i hranu koju jedete.

ŠTA TREBATE PONIJETI NA PREGLED

Popis lijekova ili alternativnih terapija.

Dnevnik simptoma. Ako se obratite svom liječniku zbog određenog problema koji imate, zapišite svoje simptome. Ne izostavljajte detalje poput onih šta ste jeli tog dana, da li ste imali neki veliki događaj koji vas je na bilo koji način uznemirio.

Iako ćete većinu pitanja svom liječniku postaviti tokom ljekarskog pregleda, nije loše da prije odlaska u ordinaciju napravite spisak od nekoliko pitanja koja vas muče, kako ne biste zaboravili nijedan detalj koji vam stvara dilemu.

Ukoliko se približavate perimenopauzi i menopauzi, važno je da imate na umu da će odluke koje donosite danas utjecati na vaše zdravlje sutra.

Ne zaboravite pažljivo pročitati etikete i imajte na umu da najzdraviji izbori nemaju popis sastojaka!

Izvor:Klinika za žensko zdravlje Moreland OB-GYN

Foto credit (naslovna):Unsplash

 

NAPIŠI KOMENTAR

1 × 4 =